Neptun je zapravo vidio i zabilježio Galileo Galilei 1612. godine. Galileo ga je uočio blizu Jupitera, pogrešno zamijenivši sa zvijezdom. O njegovom postojanju zaključivalo se iz neusklađene orbite Urana. Vukao ga je nevidljivi planet. Njegov položaj izračunao je Newtonov zakon gravitacije. Izračune su sredinom 1840-ih napravili John Couch Adams (netočno) u Engleskoj i Urbain Le Verrier (puno preciznije) u Francuskoj.
Johann Galle pronašao je izgubljeni planet u Berlinu 23. rujna 1846. godine. Bilo je blizu mjesta na kojem je Le Verrier zamislio. Nazvao ga je po rimskom bogu mora, Neptunu. Prva (i jedina) svemirska letjelica do Neptuna: NASA Voyager 2. 25. kolovoza 1989. Otkrili su nove mjesece i tamne, tanke prstenove oko planeta. Neptun je plav poput Zemlje. Njegova boja dolazi od metana u atmosferi. Ima bijesnih vjetrova, divovskih oluja i rubnih oblaka poput cirrusa.
Sa 49.530 km, Neptun je najmanji od 4 divovska planeta. Rotira se svakih 16h 07min. Na udaljenosti od 4,48 milijardi km od Sunca, svoju orbitu dovršava za oko 165 godina. Lassell je 1846. otkrio najveći mjesec Triton. Rotira se u smjeru suprotnom od Neptuna. To je vjerojatno zarobljeni objekt Kuiperovog pojasa, poput Plutona. Neptun je sada najudaljeniji planet Sunčevog sustava. Ali nije uvijek bilo ovako. Iz tri razloga …
Najudaljeniji planet poznat u davna vremena bio je Saturn.
Do 2006. godine Pluton, koji je dalje od Sunca (pronađen 1930. godine), smatrao se planetom.
Računalne simulacije: Uran i Neptun možda je zamijenila gravitacija Jupitera, koji je “migrirao” nakon rođenja Sunčevog sustava.